Nazad na Kurs

Regenerativna ekonomija

0% Dovr?eno
0/0 Koraci
  1. Modul 01: Uvod
    1.1 Lekcija-1: Zainteresovani ste za regeneraciju?
  2. 1.2 Lekcija-2: Šta je regenerativna ekonomija?
  3. 1.3 Lekcija-3: Principi regenerativne ekonomije
    9 Teme
  4. 1.4 Lekcija-4: Ka regenerativnoj ekonomiji
    1 kviz
  5. Modul-02: Idite izvan krugova
    2.1 Lekcija-1: Od linearne do cirkularne ekonomije
  6. 2.2 Lekcija-2: Ugniježđeni sistem
  7. 2.3 Lekcija-3: Od fokusiranja na proizvod do fokusiranja na proces
    1 kviz
  8. Modul-03: Regenerativna ekonomska promjena načina razmišljanja
    3.1 Lekcija-1: Promijenite način razmišljanja kako biste transformirali sistem
    1 Tema
  9. 3.2 Lekcija-2: Promjena načina razmišljanja: ?Raditi? do ?Biti?
    2 Teme
  10. 3.3 Lekcija-3: Promena načina razmišljanja: ?Ego? do ?Soul?
    1 Tema
    |
    1 kviz
  11. Modul 04: Okvir regenerativne ekonomije
    4.1 Lekcija-1: Nivoi paradigme
    6 Teme
  12. 4.2 Lekcija-2: Razumijevanje nivoa paradigme kao sistema
  13. 4.3 Lekcija-3: Razvijanje prakse regenerativne ekonomije
    5 Teme
  14. 4.4 Lekcija-4: Kvantitativni rast do kvalitativnog rasta
    2 Teme
    |
    1 kviz
  15. Modul 05: Kolaborativni pristup regenerativnoj ekonomiji
    5.1 Lekcija-1: Ekologija i regenerativna ekonomija 1
  16. 5.2 Lekcija-2: Ekonomija ljudskog razvoja
    9 Teme
  17. 5.3 Lekcija-3: Regenerativni pristup cjelokupnom ekonomskom razvoju
    7 Teme
  18. 5.4 Lekcija-4: Regenerativna kultura
    3 Teme
    |
    1 kviz
  19. Modul 06: Regenerativne investicije
    6.1 Lekcija-1: Uloga preduzeća
    2 Teme
  20. 6.2 Lekcija-2: Ulaganje iz regenerativnog uma
    1 Tema
  21. 6.3 Lekcija-3: Ulaganje u prehrambeni sistem u regenerativnu ekonomiju
    4 Teme
    |
    1 kviz
  22. Zaključak
Lekcija 7 of 22

2.3 Lekcija-3: Od fokusiranja na proizvod do fokusiranja na proces

2. aprila 2023

Ako samo razmišljamo o proizvodu i kako ga poboljšati kako ne bismo štetili okolišu, onda je rezultat samo boljir verzija onoga što smo napravili.

Samo koncentriranje na izbjegavanje štete po životnu sredinu činilo se kao premali korak jer smo mi, naša korporativna poslovna grupa, postavili svoj cilj kao podršku životu procesa (omogućujući, dakle, ekonomiju za život). Bilo kakvim promjenama u ciljevima naših organizacija mora se pristupiti iz perspektive Regenerate Life Paradigme. Ovo zahtijeva promjenu perspektive od razmatranja ljudi i ljudske aktivnosti (proizvodnja, distribucija i potrošnja) odvojeno od okoline i „činjenja ljubaznosti“ prema okolini na njihovo razmatranje kao izvor života. Da bismo to postigli, moramo biti u stanju da vidimo sisteme kao žive i posebne. Čovječanstvo i ljudska djelovanja moraju se uzeti u obzir u dinamici koja podržava opstanak živog organaizmima u koje su uronjeni.

Drugo, promjenom naše perspektive i koncentriranjem na žive sisteme unutar sistema, prestajemo tražiti načine da poboljšamo krajnji proizvod. Umjesto toga, fokusiramo se na proceduru koja rezultira većim i boljim kvalitetom života. Radeći ovo, prelazimo iz kruga na metodu koja zapravo poboljšava sistem u cjelini. Šta ovdje znači pojam "vrijednost"? Tema o kojoj je riječ znatno se razlikuje od proizvoda s dodanom vrijednošću. Mi doživljavamo vrijednost kao doprinos životu, sredstvo za osnaživanje sistema da regenerira sam život, jer se ne koncentriramo na dobra, već na sistemske implikacije. Možete li razlikovati ovaj nivo uticaja i nivo system održavanje ili restauracija? Iz naše perspektive, povećanje vrijednosti podrazumijeva razvoj i korištenje transformativnih procesa koji klijentima pružaju ekskluzivne ponude.

Procesi dodavanja vrijednosti prikazani su na sljedećoj slici:

Ova slika nam pomaže da shvatimo da procesi transformacije počinju nabavkom (materijala ili ideja), prelaze u različite faze transformacije za proizvodnju robe, zatim inkorporiraju ove operacije u cijeli životni ciklus svih zainteresiranih strana i konačno ulaze u fazu u kojoj se novi mogu se pojaviti životna stanja. Ova posljednja faza pruža priliku za potpunu regeneraciju. Novi korak nabavke koji uključuje znanje i stručnost ranijih faza može započeti nakon faze regeneracije. Da bi se obnovio život, cilj transformacionih procesa je da se čitavom sistemu pruži mogućnost da se razvija. Ovo nas prisiljava da proces posmatramo kao kontinuiranu petlju, a ne kao statički sistem, zbog čega spirale kao kontinuirana petlja imaju više smisla nego krug.

Proces je prikazan na gornjoj slici kako bi se zaista i dogodio. Međutim, faza integracije je mjesto gdje dizajn proizvoda zaista treba početi. Sada se možemo zamisliti u poziciji kupca i stvoriti potpuniju sliku o njoj i njenom okruženju. Na taj način bismo mogli shvatiti šta bolji kvalitet života podrazumijeva za nju i šta bismo mogli izgraditi da joj pomognemo da ostvari taj bolji život. Upravo tu počinjemo proces dizajna; dizajniramo sa i za život. Da biste istinski inovirali od i doživotno, potrebna je promjena načina razmišljanja. Kada razmatramo kako integrišemo stvarnu vrijednost kako bismo doprinijeli životima naših kupaca i procesima u koje su ugrađeni, moramo identificirati najbolju opipljivu komponentu ili proizvod koji može postati pokretač transformacije njihovih života (i kupaca i sistema). . U suprotnom, rizikujemo da zavaramo sebe i druge misleći da nam je stalo dok u stvarnosti samo pokušavamo da opravdamo nastavak proizvodnje, prodaje, lizinga ili upotrebe proizvoda, a minimiziramo njegove loše posljedice po okoliš.

Mjesto za početak tranzicije na regenerativnu ekonomiju:

Moramo da izazovemo pristup koji ljudi koriste da povećaju (stvarno) bogatstvo i sposobnost stvaranja bogatstva u životnim procesima u kojima se nalazimo i sagledamo ekonomiju iz šire perspektive kako bismo postigli više efekata koji pomažu razvoju.kapacitet života u sistemima. Šta to znači za pojedince, grupe i preduzeća?

To zahtijeva temeljni pomak sa striktno utilitarne uloge na ulogu koja dodaje vrijednost, što zahtijeva ulaganje u proces koji omogućava svakom pojedincu ili saradniku da doprinese istinskom obilju. Da bismo to mogli postići, moramo stvoriti novu vrstu uma – onaj koji razumije svemir iz perspektive živih sistema i prirodnih faza životne evolucije. Tada ćemo moći kreirati ponude odatle (procese i proizvode).

Na kraju, ali ne i najmanje važno, sljedeća dva važna faktora treba uzeti u obzir pri određivanju koliko daleko ćemo ići u izgradnji, vođenju i ulaganju u firme koje mogu imati utjecaja na prelazak na našu sljedeću ekonomiju.

  • Prvo, važno je procijeniti i preispitati kako posmatramo i konceptualiziramo ekonomsku dinamiku, odmjeravajući perspektivu usmjerenu na čovjeka naspram sistemskih, pa čak i sistemskih nasuprot perspektivama cijele osobe.
  • Drugo, moramo promijeniti našu perspektivu od one u kojoj je ekonomija rezultat ljudske “produktivne aktivnosti” u perspektivu u kojoj je ona reskraj razboritog upravljanja domom.

Prema Sanfordovoj i Haggardovoj interpretaciji Aristotelove definicije u njegovom časopisu, „(Ekonomija je) pragmatična nauka o tome da se živi kao član polisa (ili zajednice) kroz mudro domaćinstvo održavanje,” mi shako se fokusiramo na domaćinstvo i vještine koje su nam kao ljudima potrebne da bismo odigrali doprinosnu ulogu u mudrom upravljanju njime.

Lekcija Sadr?aj
greška: Sadržaj je zaštićen!
bs_BA