Regenerativna ekonomija
-
Modul 01: Uvod1.1 Lekcija-1: Zainteresovani ste za regeneraciju?
-
1.2 Lekcija-2: Šta je regenerativna ekonomija?
-
1.3 Lekcija-3: Principi regenerativne ekonomije9 Teme
-
1.3.1 Princip 1: Održavajte snažnu cirkulaciju ključnih tokova na različitim skalama, kao što su energija, informacije, resursi i novac.
-
1.3.2 Princip 2: Regenerativno i održivo ponovno ulaganje
-
1.3.3 Principi 3 i 4: Održavajte pouzdane inpute i zdrave rezultate
-
1.3.4 Princip 5: Održavajte dobru ravnotežu između različitih tipova organizacija.
-
1.3.5 Princip 6: Održavajte uravnoteženu mješavinu otpornosti i djelotvornosti.
-
1.3.6 Princip 7: Održavati dovoljnu raznolikost
-
1.3.7 Princip 8: Podsticati kooperativne odnose i principe koje dijele svi
-
1.3.8 Princip 9: Ohrabrite pozitivnu akciju i ograničite spekulativno i pretjerano ekstrovertno ponašanje
-
Princip 10: Ohrabrite efikasno, fleksibilno grupno učenje
-
1.3.1 Princip 1: Održavajte snažnu cirkulaciju ključnih tokova na različitim skalama, kao što su energija, informacije, resursi i novac.
-
1.4 Lekcija-4: Ka regenerativnoj ekonomiji1 kviz
-
Modul-02: Idite izvan krugova2.1 Lekcija-1: Od linearne do cirkularne ekonomije
-
2.2 Lekcija-2: Ugniježđeni sistem
-
2.3 Lekcija-3: Od fokusiranja na proizvod do fokusiranja na proces1 kviz
-
Modul-03: Regenerativna ekonomska promjena načina razmišljanja3.1 Lekcija-1: Promijenite način razmišljanja kako biste transformirali sistem1 Tema
-
3.2 Lekcija-2: Promjena načina razmišljanja: ?Raditi? do ?Biti?2 Teme
-
3.3 Lekcija-3: Promena načina razmišljanja: ?Ego? do ?Soul?1 Tema|1 kviz
-
Modul 04: Okvir regenerativne ekonomije4.1 Lekcija-1: Nivoi paradigme6 Teme
-
4.2 Lekcija-2: Razumijevanje nivoa paradigme kao sistema
-
4.3 Lekcija-3: Razvijanje prakse regenerativne ekonomije5 Teme
-
4.4 Lekcija-4: Kvantitativni rast do kvalitativnog rasta2 Teme|1 kviz
-
Modul 05: Kolaborativni pristup regenerativnoj ekonomiji5.1 Lekcija-1: Ekologija i regenerativna ekonomija 1
-
5.2 Lekcija-2: Ekonomija ljudskog razvoja9 Teme
-
5.3 Lekcija-3: Regenerativni pristup cjelokupnom ekonomskom razvoju7 Teme
-
5.3.1 Rizici povezani sa tradicionalnim ekonomskim rastom
-
5.3.2 Regenerativna evolucijska strategija za stvaranje bogatstva zajednice
-
5.3.3 Razvijanje lokalne inteligencije zajednice: trofazna strategija
-
5.3.4 Prva faza: strateško razmišljanje
-
5.3.5 Druga faza: Promjena sistema
-
5.3.6 Treća faza: Institucionalizacija obrazaca i polja strateškog planiranja
-
5.3.7 Promjene
-
5.3.1 Rizici povezani sa tradicionalnim ekonomskim rastom
-
5.4 Lekcija-4: Regenerativna kultura3 Teme|1 kviz
-
Modul 06: Regenerativne investicije6.1 Lekcija-1: Uloga preduzeća2 Teme
-
6.2 Lekcija-2: Ulaganje iz regenerativnog uma1 Tema
-
6.3 Lekcija-3: Ulaganje u prehrambeni sistem u regenerativnu ekonomiju4 Teme|1 kviz
-
Zaključak
4.1.6 Principi regeneracije
2. aprila 2023
- Cjelina se odnosi na percepciju bića kao cjeline, kohezivnog entiteta sa svrhom unutar šireg sistema za razliku od toga da je sastavljeno od međusobno povezanih dijelova.
- Potencijal se odnosi na ideju da nešto ima potencijal da postane i doprinese, a ne samo da bude ono što je trenutno.
- Suština je odbijanje grupisanja stvari u široke kategorije i razumijevanje da je svako stvorenje jedinstveno, da ima svoj karakter i da će se otkriti na poseban način.
- Razvoj je proces unapređenja suštine, potencijala i jedinstvenog doprinosa čitavog bića kako bi se ono potpunije manifestovalo.
- Ugniježđenost je razumijevanje da je svaka cjelina ugniježđena u druge cjeline, tako da promjene na jednom nivou imaju utjecaj na sve nivoe i da potencijal svake cjeline utiče na sve druge nivoe.
- Čvor koji prikazuje procese zasnovane na suštini unutar strukture na način koji omogućava identifikaciju ciljanih akcija koje je preoblikuju u pravcu potpunijeg predstavljanja njenog potencijala.
- Polja su proces identifikacije i modifikacije kvalitativnog stanja nečega, što ograničava ili olakšava rad koji je sposoban da obavi.
Za razliku od prihvaćanja njih kao apstraktnih pojmova koji se modificiraju u mentalnim sekvencama, ovi principi se mogu koristiti za stvaranje vizuala u umu. Ovo se također razlikuje od vizualizacije, koja uključuje stvaranje mentalnih slika koje prikazuju željeno stanje. Imaging, s druge strane, je mentalni proces pukog gledanja stvari kakve jesu i praćenja njihovog funkcioniranja. Živost mreže stoga se može shvatiti na bogat, višeslojni način preplitanjem ovih slika zajedno.
Pretpostavka da neko već funkcionira regenerativno jedna je od glavnih prepreka razumijevanju kako to učiniti. Skup gore navedenih ideja vjerovatno će biti teoretski prepoznatljiv i čak poznat mnogim našim čitaocima, svjesni smo toga. Nažalost, njihovo upoznatost može uzrokovati da izgube neke od svojih remetilačkih sposobnosti. Da bi se koncepti i jezik nove paradigme inkorporirali u zastarjele načine razmišljanja, potrebno je prevladati podsvjesnu naviku da joj se odupiremo tako što ćemo je upoznati, reinterpretirati i usvojiti. Povećanje nečijeg nivoa udobnosti uključuje proširenje nečije ideje bez stvarnog podizanja i transmutiranja.
Razumijemo da u početku može izgledati čudno i neprirodno prepustiti se snazi živog principa umjesto da mu se odupiremo i koristimo ga kao oruđe. Ipak, ako se ovi koncepti koriste dosljedno i rigorozno kako bi se uhvatili svaki put kada zaronite ispod regenerativnog nivoa paradigme, mogu se koristiti za poništavanje doživotnog treninga. U svakom trenutku kada se koriste, potrebno ih je „regenerisati“ (oživjeti) vizualizacijom i kombinovanjem sa drugim živim sistemom. Ne treba ih svesti na listu bezličnih ideja jer bi im to oduzimalo značenje i ostavljalo utisak da se regenerativno razmišlja, a u stvarnosti se drži zastarjelog pogleda na svijet.